disintegration
Kad čovjek pogleda ovaj blogger.ba, forume, fejsbuke i tako te, i nas sve pametne kako vodimo žustre rasprave, rekao bi sve revolucionar do revolucionara. I jesmo. Ja, na primjer, imam revolucionarnu i ekspanzivnu ideju o zamjeni stolice ispred kompjutera, da bih još aktivnije i udobnije mogla da učestvujem u iskazivanju čvrstog stava u svim pokretima koji se rađaju iza ekrana i umiru čim se ispišu. Što bih ja mogla sad gdje na roštilj, na travicu, na dekicu…
Uvijek sam imala afiniteta prema jezicima, što prema našem, što prema stranim i kad god bih krenula da učim neki, čak i samostalno, išlo mi je glatko. Nažalost, nisam nikad bila istrajna. Tek nedavno, u razgovoru sa prijateljem, zaključim kako jedinu, pravu strast što se tiče posla kojeg želim raditi gajim prema prenošenju znanja, tačnije Bosanskog jezika učenicima i to srednjoškolcima. To, naravno, znači da sam profulala profesiju za jedan cijeli krug. Jednu večer me, dok sam čitala razne gluposti po internetu, uhvatila tolika huja zbog nepismene omladine, da sam u glavi iste sekunde imala zamišljen plan i program po […]
Pročitah večeras u nekom magazinu kako Ribe umiju da budu zajedljivo sarkastične kada su izazvane, te kako, iako im odgovara svaka vrsta humora, od uvredljivog do profinjenog, svoj obično koriste da prekriju neku drugu emociju, obično da sakriju da su povrijeđene, tužne, usamljene. I čitam jednom, čitam dvaput, triput, i što više čitam isti tekst više mi ima smisla, jer u momentu osjetih kao da je neko opisao baš mene. Na ovom blogu sam do prije nekih godinu dana, možda malo više, obično pisala o svojoj sreći. Tad sam već prevazišla onu fazu u kojoj sam kao tinejdžerka samo nešto […]